Logo Eibarko Udala

M LETRA

mardul izond. (AS). Lozano,-a, robusto,-a, grande, hermoso,-a, grueso,-a, voluminoso,-a.   Sendua, indartsua eta osasuntsua; haundixa. Ik. mardo.
mari- aurr. (TE). Prefijo para peyorativos femeninos, mari-, requete-.   "Nombre familiar femenino que se antepone a ciertos adjetivos para sustantivarlos y personificar el calificativo" (TE, 546). Mari-sorgin, Mari-zikin, Mari-harro, Mari-guzurti, Mari-bandera.... / Neskia da baiña nahikua mari-mutill.... / Ume-umetatik izan da hori mari-mutilla.  Aurrizki moduan erabiltzen da.
mari-mutil. izond. (JME). Marichico, marimacho.   Mutillenak ei diran zaletasun edo joerak dittuan neskia. Fubola, bizikletia ta holakuak gustatzen jakuen neskeri zenbaitt mozolok marimutil esaten detse.
mari-piparmin. gatxiz. (JME). Mujer de mal genio.   Jenixo txarreko emakumia. Mari Piparmiñek (izena ondo ipiñi zetsen piparmin hutsa zalako) hara nun deittu zetsan gure Pernandori juezarengana. (Zirik 49).
maribandera. izond. (TE). Casquivana, locuela.   Emakume lizun-samarra, soltia, lotsabako samarra Itxuria guapia ero izengo zan, ero piskat maripositia ero izengo zan! -orduan be izengo zian...- maripositia izengo zan engaiñatzaillia eta.... Ik. bandera.  Bandera eta maribandera ezagunak dira Eibarren; aurretik mari- jarri ezkero , bigunagua-edo egitten dau adjektibua.  "Loka jabiltzu aspaldion alabea ta amaika buruko min izan bear dozu - su hija de usted anda muy suelta esta temporada y tendrá usted que sufrir no poco" (AZ).
maria [marea] . Marea.   Itsas maillian gorabehera ritmikua.
mariabehera. [mareabehera] . iz. (TE). Bajamar, marea baja. Eguardixan da gaur mariabehera. / La marea baja hoy es a mediodía.
mariagora. iz. (TE). Cardo, semilla voladora, semilla de cardo.   Karduen loria igartzen danian urtetzen daben hazi zuri hegalarixak; gehixenbat, kardu-horixen kasuan (ETNO). / "Decíamos del vilano o la semilla alada de los cardos" (TE, 547). Mariagoriak hazixa daroia, bere jatorriko bedarra munduan zabaltzeko.
Mariatxo iz. ber. (AN). Nombre hipocorístico.   "Hipokoristikoa" (AN). Ik. -txo.  Mariacho (EOYE, 1555, 162. or. (JEL)).
mariau mariatze [mareatu] . du ad. (OEH). Marear(se). Joxe gizajua, mariau biharrian, nun euanik pe barik geldittu zan eta belarrixak apal-apal einda alde eban. (Zirik 133).
marigonagorri iz. (ETNO). Mariquita. (Coccinella septempunctata). Ik. matxingonagorri, matxingorri, marigorringo, marigorri.
marigorri iz. (ETNO). Mariquita (coccinella septempunctata. Ik. matxingonagorri, matxingorri, marigorringo, marigonagorri.
marigorringo iz. (ETNO). Mariquita. (Coccinella septempunctata). Ik. matxingonagorri, matxingorri, marigonagorri, marigorri.
marikita izond. (JSM). Marica, mariquita, afeminado. Ik. maritxu.
Marinaxe (AN). Nombre de mujer.   "Andrazko izena. Hipokoristikoa" (AN).  Marinaxe de Gorostieta. (EOYE, XV-XVI. mendea, 138. or. (JEL)).
mariñel [marinel] . iz. (TE). Marino,-a, marinero,-a. Ondarruan jenderik gehixena mariñela. / En Ondarroa los más son gente de mar.
Maritxu iz. ber. (TE). María [diminutivo]. Ezkondu dan hori, ahiztatzakua dau Maritxuk. / Ésa que se ha casado, es hermana por adopción de Maritxu. / Maritxu nora zuaz eder galantori...?
maritxu izond. (NA). Marica, afeminado.   Andrazkuen berbeta modu edo keiñuak dittuan gizonezkua. Ik. marikita.
Marixa [Maria] . iz. ber. (TE). María. Bazan asekizuna egun hartan, Marixan tabernan. / Aquel día ya había de qué contentarse en la taberna de María.
marka
1. iz. (TE). Marca, huella, rastro, señal. Izan dan toki guztietan laga dau markia. / Ha dejado señal en todos los lados en que ha estado.
2. iz. (TE). Marca, récord. Oiñ arteko onenan markia ondu dau zure semiak. / Hoy tu hijo ha cubierto el mejor récord hasta ahora.
markadore iz. (ETNO). Punzón marcador.   Eskuzko puntzoia, galtzairu tenplauzkua, metalian dibujuak eta trazuak markatzeko grabadoriak erabiltzen dabena. Grabauko berbia da. Ekarridak markadoria hobeto zorrozteko. Ik. ubedun puntzoi, sakabokau, matiatzeko puntzoi, sartzeko puntzoi, puntu-biribil.
Markeskua [Markeskoa] . l. iz. (TE). Markeskua (casa solar).   "Casa del Marqués en Isasi" (TE, 547). Isasi gaiñian zan Markeskua.
Markiña [Markina] . l. iz. (TE). Markina (municipio). Izutik, Agiñatik, Bariñatik zihar Markiñara.
marmitta iz. (ETNO). Cantina, marmita, cántaro de leche.   Esnia erabiltzeko ontzixa. Ik. kantinplora, kantin, esne-ontzi.
marmittako [marmitako] (marmitxako, marmitxeko). iz. (TE). Cocido de pescado.   Atuna, patatak, piparra eta tomatiakin egindako lapikokua. / "Sopa de pescado, según fórmula de los pescadores" (TE, 547). Ondarruara goiaz lagunok marmitxekua jatera.
marra-marra onomat. (AZ). Comer sacando ruido.   "Comer con torpeza produciendo ruido" (AZ, 751).
marraga [marrega] . iz. (AN). Colchón, marga, lana burda. Ik. lastamarrara.  Marragak: Koltxoiak (EOYE, XVIII. mendea, 113. or. (JEL)).
marrajo izond. (JSM). Astuto,-a, taimado-a. Kontu horrekin, marrajo galanta dok eta!.
marrajokerixa (marrajukerixa). iz. (JSM). Jugada sucia, faena.
marraskillo [barraskilo] (narraskillo). iz. (TE). Caracol. (Helix).   "Caracol, por antonomasia el Helix Pomatia, que se guisa en Eibar" (TE, 547). Marraskilluak batzen nausiña, Maskuelo. / El principal recogiendo caracoles, Mascuelo.  Hiztun batzuek karakol be esaten daben arren, marraskillo be natural-natural erabiltzen da.
marraskillo franses. [barraskilo frantses] . iz. (TE). Caracol poco carnoso.   "Variedad de caracol que no se recogía en Eibar debido a su poca carne" (TE, 547). Marraskillo fransesa ez zan batzen Eibarren.
marraskillo zuri. [barraskilo zuri] . iz. (TE). Caracol pequeño, caracolillo.   "Variedad menuda de caracol" (TE, 547). Marraskillo zurixa batzen genduan txorikumiendako janari letz.
marraskillo-jan. [barraskilo-jan] . iz. (TE). Caracolada.   "Comida a base de caracoles. La caracolada tradicional solía ser el segundo lunes de noviembre, día llamado de las Animas" (TE, 547). Arimen egunian marraskillo-jana dogu Giputzanian.